U Splitu je održan Međunarodni susret gradova na temu "Kako poboljšati urbanu mobilnost?"
splitparking
/ Kategorije: Novosti

U Splitu je održan Međunarodni susret gradova na temu "Kako poboljšati urbanu mobilnost?"

 

U Splitu je u petak 10. svibnja održan prvi dan Međunarodnog susreta gradova na temu "Kako poboljšati urbanu mobilnost?" u organizaciji Split parkinga, Grada Splita, agencije RaST i tvrtke Promet d.o.o. Radi se o dvodnevnom događanju u prostorima stručnih studija na Kopilici, a koje je imalo za cilj pokazati dobre prakse europskih i hrvatskih gradova te vidjeti koja se rješenja mogu primijeniti na Split. Predstavnici Barcelone, Osla koji je europski predvodnik u rješenjima urbane mobilnosti, Graza, Rzeszówa i Dubrovnika predstavili su svoje studije slučaja u kojima su iznijeli modele kojima se može riješiti prometna zagušenost koja danas predstavlja problem za svaki, a pogotovo za turističke gradove.

Split nije iznimka, a situacija je time gora jer su se posljednja konkretna ulaganja u prometnu infrastrukturu dogodila prije 40 godina. Od tada se malo ulagalo te je situacija s prometom i parkingom na granici izdržljivosti. Naime, broj registriranih vozila u Splitu je preko 92.000, u Županiji 222.000, a tijekom ljeta opterećenje automobilima na cijelu aglomeraciju još je veće. Od nas 50 barem 40 je došlo samo, u svom automobilu. Ključ promjene ove situacije upravo je u našim glavama i mi smo jedini koji možemo promijeniti smjer. Iako se radi i na prometnoj infrastrukturi u Splitu kroz izgradnju zaobilaznice do Poljičke i preko Mravinaca, izgradnja cesta nije jedino rješenje. Kada tome pridodamo poboljšanje kvalitete javnog prijevoza koje je u tijeku, uz električne bicikle koje postavljamo po gradu, vjerujem da ćemo uskoro smanjiti negativnu sliku prometa. Šteta što se ovo nije radilo prije 10-ak godina, ali nikad nije kasno. Baš na ovom mjestu predstavljen je projekt Masterplana koji je sastavni dio rješavanja prometnog problema. Važno je bilo čuti iskustva drugih gradova. Vjerujem da ćemo izaći s nekim rješenjem i da idemo ka tome da napravimo kvalitetan plan koji će olakšati situaciju u Splitu i u cijeloj aglomeraciji – istaknuo je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

Direktor Split parkinga Marko Bartulić istaknuo je nekoliko modela koje Split može primijeniti da bi rasteretio prometnu opterećenost te naglasio kako je ključno planiranje i dosljednost.

Neka od rješenja su, među ostalim car sharing, park and ride sistem i unaprijeđenje javnog gradskog prijevoza. Danas smo željeli čuti iskustva drugih gradova te pokazati kako dosljedno provode planirane korake što u Splitu izostaje zadnjih 30 godina. Naše goste došli su čuti svi dionici mogućeg rješenja za Split, uključujući i izrađivače nove strategije. Svi ovi gradovi imaju rješenja čiji barem dio mi možemo implementirati, a ključno je urbanističko planiranje i održivi model – rekao je Marko Bartulić.

Miroslav Delić, direktor tvrtke Promet, naveo je ključne probleme javnog gradskog prijevoza, ali i najavio na kojim poboljšanjima se radi.

Jedan smo od rijetkih gradova koji nema prometne trake namijenjene autobusima kojima nije prilagođen ni sustav semafora, a godišnje prevezemo 35 milijuna putnika i prijeđemo nešto manje od 10 milijuna kilometara. Promet trenutno nabavlja nekoliko kontingenata novih autobusa kako bi poboljšali uslugu prijevoza, poboljšavamo i sustav ticketinga, ali su nam bitna i strana iskustva da se lakše možemo uhvatiti u koštac problemima. Ovdje smo dobili jedan dobar putokaz – istaknuo je Delić

Direktor dubrovačkog Sanitata Tomislav Tabak prenio je rješenja koje je uveo Dubrovnik, jedan od najopterećenijih gradova u Hrvatskoj.

Dubrovnik ima velik problem s prometom s obzirom na velik broj turista. Jedan dio problema riješili smo tako da je oko stare gradske jezgre omogućen parking samo stanovnicima grada, a svi ostali moraju ići na zatvorene parkinge gdje uglavnom i nalaze parkirno mjesto. Imamo i prometne zone kojima utječemo i na promet i na parking. Također, naša politika visokih cijena ima svoje učinke. Iako su gosti visoke platežne spremni platiti te cijene, cilj je da gosti uopće ne ulaze u centar grada automobilima nego da koriste javni gradski prijevoz – rekao je Tabak.

Stručnjaci iz Barcelone, Joan Caba i Marc Iglesias, iz Službe za urbano planiranje te Odjela za mobilnost i transport istaknuli su kako su još 80-ih počeli razmišljati o promjenama te kako je cilj bio na holistički način pristupiti mobilnosti te na prvo mjesto staviti javni prijevoz, bicikle, pješake i zaštitu okoliša. Iako katalonski glavni grad ima stopu motorizacije tri puta veću nego Madrid ili London, dobrim planiranjem, kreiranjem tehnoloških alata i platformi za upravljanje mobilnošću i parkingom postižu dobre rezultate. Fokusirali su se na uvođenje sustava javnih bicikli, destimuliraju korištenje osobnih vozila i to na način da su uveli naplatu za cijeli grad, a planiraju i na čitavom metropolitanskom području. Reakcije su u početku bile negativne no s kvalitetnim alternativama ljudi su promijenili navike i automobil nije više neophodno sredstvo.

U Graz na dnevnoj bazi na posao dolazi oko 70.000 ljudi, a austrijski stručnjaci pronašli su način kako smanjiti korištenje osobnih automobila za čak 46 posto prema zadnjim istraživanjima. Pristupaju problemu prema pet načela, a Thomas Fisher, voditelj Odsjeka za komunalne poslove i prometni menadžment, Istaknuo je kako su to su održiva energija, grad kratkih udaljenosti, holistički pristup, mobilnost u urbanim područjima te planiranje rješenja u kojima je Graz dio šire aglomeracije kao što je i Split. Graz je još 70-ih uveo pješačke zone kada se drastično smanjio broj parkiranja uz cestu, ali pri tom ima 4000 mjesta u podzemnim garažama unutar pješačke zone. Uvedene su parking zone, a stanari pri tom imaju posebne uvjete i načine naplate, odnosno povlaštenu cijenu parkiranja, dok posjetitelji plaćaju znatno višu cijenu satne karte te imaju vremensko ograničenje parkiranja. Razvijen je i model park and ride povezan s tramvajskim i željezničkih linijama, a trenutno razvijaju model dijeljenja vozila koja su u javnom vlasništvu. Jedino stroga prijevozna politika i odlučna gradska uprava, poručili su iz Graza, mogu donijeti promjene i pri tom dodali kako "nema lifta, možete ići samo stepenicama".

Važno je naglasiti kako Graz, kao i Dubrovnik, imaju UNESCO zaštićene stare gradske jezgre i suočavaju se s pritiskom turista u te zone, što utječe i na kvalitetu usluge za stanare. Graz taj problem rješava kroz što kvalitetniju uslugu javnog prijevoza, dok Dubrovnik, uz parking namijenjen samo stanarima stare gradske jezgre, uvodi i car sharing model do kraja ove godine od kojeg se vjeruje da će upravi stanari jezgre imati najviše koristi.

I Jorn Roar Moe, voditelj Odsjeka za prostorno planiranje Osla  istaknuo je kako grad već četiri desetljeća promišlja prometna rješenja. Nakon što su im tada automobili "zauzeli grad", počeli su gubiti na konkurentnosti. Danas je rezultat njihove promišljene politike brojka od jednog vozila na 2.5 stanovnika i kultura suradnje. Iako je željeznica kostur sustava javnog prijevoza, u Oslu postoji i 45 kilometara autobusnih traka koje se i dalje šire te 200 km biciklističkih staza, a još 500 se planira izgraditi. Grad u korist autobusa i bicikla uzima i prenamijenjuje dijelove ceste. Od 2010. udio javnog prijevoza u prometu grada povećao se za čak 60 posto, a cilj im je učiniti poželjnijim vožnju autobusima jer će ići brže i voziti češće.  Prosječna starost autobusa je četiri do pet godina, a imaju ih oko 1100, od čega otprilike četvrtina električna. Kao jedno od ključnih rješenja za Split je učiniti javni prijevoz učestalijim.

Poljski Rzezsow suočio se s velikim porastom broja stanovnika – od 159.000 u 2015. do 220.000 danas. Manji su grad koji nije turistički, ali je sveučilišni grad i ima razvijenu avio industriju. Jerzy Tarbin i Wojciech Jarosz  posebno su istaknuli važnost europskih fondova u financiranju projekata urbane mobilnosti te sredstva koja su baš za takve projekte povukli. Već godinama zauzimaju jedno od prva tri mjesta u Poljskoj prema visini povlačenja EU sredstava koja nekad i trostruko nadilaze proračun grada. Politika mobilnosti u Rzezsowu je dati prednost ekološkom prijevozu pa tako ulažu u električne autobuse kojih će uskoro imati stotinjak te uskoro i taksije i postižu dobre rezultate. Ulažu u pametni prometni sustav kojim javni prijevoz dovode u povlašteni položaj o odnosu na privatni u korist svih stanovnika.

Za kraj prvog dana održana je i panel rasprava na kojoj su se sudionici dotakli i još jedne teme koja je zajednički problem svih ovih gradova, a to je nepropisno zaustavljanje na autobusnim stanicama i drugim lokacijama. Svi su se složili kako je najbolji način za osvijestiti građane učinkovito kažnjavanje prekršitelja što će u konačnici dovesti do smanjenja broja prekršaja, baš kako se to dogodilo i u ostalim gradovima, a u tome može pomoći i uvođenje kamera na najprometnijim lokacijama. Također, predstavnici svih gradova istaknuli su kako je kod njih udio sufinanciranja javnog prijevoza od strane grada/države oko 50 posto, dok Promet Split 60 posto prihoda ostvaruje od cijene karata što je znatno više od ostalih gradova.Radionica o urbanoj mobilnosti: „Splitu je što prije potrebno tijelo koje će strateški rješavati velike prometne izazove“

 

U subotu je održan drugi dan Međunarodnog susreta gradova na temu urbane mobilnosti, a bio je rezerviran za radionicu o izazovima i mogućnostima s kojima se Grad Split susreće kao i potencijalnim rješenjima koja će biti primjenjiva u ovoj sredini. Tema je zainteresirala mnoge pa se tako u Showroomu projekta Split United na Kopilici tražilo mjesto više. Odaziv je bio odličan, a među sudionicima bili su brojni predstavnici relevantnih institucija, struke te lokalne i regionalne samouprave.

Nakon što su prvog dana stručnjaci iz Barcelone, Osla, Graza Rzeszówa i Dubrovnika, od kojih neki desetljećima promišljaju i provode strateške smjernice po pitanju urbane mobilnosti, iznijeli svoje studije slučaja u kojima su predstavili modele kojima se može riješiti prometna zagušenost koja danas predstavlja problem za svaki, a pogotovo za turističke gradove, svoja su iskustva pred punim showroomom predstavili i Marko Bartulić, direktor Split parkinga te Miroslav Delić, predsjednik uprave Promet Splita.

Uslijedila je potom radionica kojom je moderirao doc. dr. sc. Vinko Muštra s Ekonomskog fakulteta, ujedno i koordinator izrade Strategije razvoja grada Splita. Dvije su grupe raspravljale o tome što predstavlja pojam urbane mobilnosti, na koje sve aspekte života ona utječe, na kojim se sve razinama urbana mobilnost treba promatrati (kotar, grad, cijela aglomeracija itd.), tko treba biti zadužen za osmišljavanje rješenja, a tko ih implementirati te koji su to konkretni izazovi, ali i potencijalna rješenja koja je moguće realizirati u Splitu, a u raspravi  su svojim prijedlozima sudjelovali i gosti stručnjaci iz europskih gradova.

Uz aktivnu raspravu, izazovi i konkretna rješenja provlačila su se kroz svaku točku, no zajednički zaključci su kako ne postoji strateški smjer i odluka grada u kojem pravcu želi razvijati urbanu mobilnost, da postoji izražena navika  građana o isključivom korištenju osobnih vozila što je rezultirao prevelikim brojem vozila, a tome treba dodati i neadekvatnu infrastrukturu kojom se neefikasno upravlja. Prijedlog je stoga da Grad Split u najkraćem mogućem roku imenuje tijelo sastavljeno od stručnjaka, gradskih službi i gradskih tvrtki koje će biti zadužene za operativno provođenje strateške odluke i smjernica. Važno je naglasiti kako je neophodno da svi oni koji će određenu strategiju provoditi trebaju od početka biti u nju uključeni kako bi mogli dati svoj komentar te je i prihvatiti kao svoju.

Javni gradski prijevoz treba dobiti prioritet kako u promišljanjima grada tako i u samom prometu kroz posebne trake za gradske autobuse, a gdje je to moguće i pametne semafore koji daju prvenstvo javnom prijevozu, ali i kamere koje omogućavaju stopostotno sankcioniranje parkiranja na autobusnim stanicama. Treba nastaviti raditi na nabavi novih autobusa te ticketing sustava uz uvođenje novih linija jer će građani tako dobiti povoljniji, ugodniji i efikasniji način prijevoza.

Parkirališna politika mora se uskladiti sa strateškom odlukom grada te kroz gradnju nove i obnovu postojeće infrastrukture prije svega štititi stanare (po principu jedno vozilo po stambenoj jedinici), a cjenovna politika za nestanare, pogotovo u centru grada, treba poticati na korištenje javnog prijevoza i ostalih alternativa osobnim vozilima. Treba uzeti u obzir i razvoj car sharinga, izgradnje biciklističkih staza te poticati korištenje bicikli, električnih bicikli i slično. Također, u cijeloj ovoj priči neizostavan je i segment edukacije građana jer je ona neophodna kako bi se dugoročno navike građana promijenile te kako bi prihvatili alternativne oblike prijevoza.

 

 Splitu je što prije potrebno tijelo koje će strateški rješavati velike prometne izazove

Svi sudionici radionice složili su se kako je potrebno puno veću važnost dati javnom prijevozu i ostalim alternativama osobnim vozilima, a urbanu mobilnost tretirati kao jedno od temeljnih prava svakog pojedinca.

 

Video sažetak Međunarodnog susreta gradova možete pogledati na: 

https://www.youtube.com/watch?v=xU_-zZlKlrI

 

Zaključci s radionice međunarodnog susreta gradova na temu urbane mobilnosti, održane 11. svibnja 2019. godine u Splitu

1. Urbana mobilnost je jedno od temeljnih prava svakog građanina i nerijetko neizostavan preduvjet za ostvarivanje drugih prava, i kao takvu je treba promatrati. Kako doći od točke A do točke B vodeći se kriterijima ravnopravnosti, ekonomičnosti, praktičnosti, sigurnosti i ekologije.

2. Stanje urbane mobilnosti spada među najizraženije probleme stanovnika Splita i cjele splitske aglomeracije koji svakodnevno imaju neugodnosti, frustracije i financijske troškove, što se reflektira na sve aspekte života - od osobnih odabira i organizacije vremena pojedinca do razvojnih potencijala grada, sigurnosti, zdravstvenog stanja, zaštite okoliša…

3. Grad Split kao centar Splitsko-dalmatinske županije i urbane aglomeracije jest i biti će nositelj inicijative i generator nužnih promjena po pitanju urbane mobilnosti, no potrebna je strukturirana suradnja s gradovima, općinama, Županijom, ministarstvima i državnim tvrtkama. Predložena rješenja se moraju uklapati u nacionalnu strategiju, ali biti i dijelom financirana s nacionalne razine, pogotovo kad govorimo o razvoju infrastrukture zračnog, cestovnog i pomorskog prometa.

4. Kao glavni problemi ističu se nepostojanje strateškog dokumenta na temu urbane mobilnosti u skladu s kojim bi grad planirao razvoj nove i obnovu postojeće infrastrukture, a gradske tvrtke operativno djelovale. Niska protočnost, zastoji i nepredvidivost prometa posljedica su neadekvatne i loše organizirane postojeće infrastrukture, nedovoljno dostupnog kvalitetnog javnog prijevoza koji nema povlašten položaj u prometu u odnosu na druge sudionike i prevelike usmjerenosti na osobne automobile kao posljedice navika i svega ranije navedenog.

5. Strateški dokument treba biti izrađen od za to od grada imenovanog tijela koje će uz urbanističke, prometne, ekonomske i IT stručnjake okupiti one koji će u budućnosti biti zaduženi za operativno provođenje konkretnih mjera od gradskih službi i gradskih tvrtki, do ostalih institucija. Vanjski stručnjaci bit će uključeni kao savjetnici, no ne kao nositelji izrade strateškog dokumenta. Njima se pridružuju i  predstavnici svih dionika u prometu (javna poduzeća Promet i Split parking, Lučka uprava te Zračna luka Split Kaštela, Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, udruženje taksista, savez biciklista i ostali). Izabrano tijelo dužno je predložiti kratkoročne i dugoročne mjere kojima će se podignuti razina urbane mobilnosti na području grada Splita. Grad Split i aglomeracija trebaju osigurati institucionalne i financijske instrumente za provođenje strateških smjernica.

6. Smjernice za izradu strateškog dokumenta su:

- Visoka uključivost svih dionika od stručnjaka, jedinica lokalne i regionalne samouprave, ministarstva i tvrtki i politike na svim razinama

- Promatrati urbanu mobilnost u kontekstu urbane aglomeracije i otoka

- Poboljšati organizaciju postojeće infrastrukture i koordinaciju među različitim dionicima u prometu

- Primijeniti IT rješenja za poboljšanje prometa po uzoru na dobre i provjerene prakse drugih gradova

- Odrediti prioritete u obnovi postojeće i gradnji nove infrastrukture u skladu sa strateškom odlukom

- Educirati građane već od vrtićke i osnovnoškolske dobi s ciljem promjena navika i stavova po pitanju mobilnosti

- Dati prioritet javnom prijevozu s ciljem pružanja kvalitetnije i povoljnije usluge građanima (traka za autobuse, češće i jeftinije linije, nove linije…)

- Razvoj ostalih alternativa osobnim vozilima (električni bicikli, bicikli, mopedi, car sharing, pješačke staze…)

- Parkirališna politika se mora uskladiti sa strateškom odlukom

- Uskladiti politiku javnog prijevoza i parkirnu politiku sa strateškom odlukom grada te kroz gradnju nove i obnovu postojeće infrastrukture prije svega štititi stanare (po principu jedno vozilo po stambenoj jedinici), a cjenovnom politikom za nestanare poticati korištenje javnog prijevoza i ostalih alternativa osobnom vozilima.

Prethodni članci Split parking organizira Međunarodni susret gradova na temu urbane mobilnosti
Sljedeći članak Na parkiralištu Trg Hrvatske bratske zajednice je pušten u rad južni izlaz
Ispiši
202

Ime:
Email:
Predmet:
Poruka:
x