Hoće li ceste i parkinzi uskoro biti bez automobila sa motorima na unutarnje izgaranje?
splitparking
/ Kategorije: Novosti

Hoće li ceste i parkinzi uskoro biti bez automobila sa motorima na unutarnje izgaranje?

Nema sumnje da automobilska industrija prolazi kroz radikalnu promjenu. Zajednička riječ koja povezuje trendove izlagača na ovogodišnjem Sajmu automobila u Frankfurtu bi bila elektrifikacija. Dan prije otvaranja sajma iz Volkswagena su rekli da će do 2030. godine svi njihovi modeli imati električni pogon, uključujući Audi, Škodu, Seat i Porsche. Iste večeri, Mercedesova matična tvrtka Daimler je izjavila da će do 2022. godine imati elektrificirane verzije vlastitih modela. Odmah nakon toga i drugi auto proizvođači, poput Volva, Jaguara, Land Rovera i Honde daju slična obećanja.

Sigurno je da su to ambiciozni planovi, međutim važno je znati da kod njih postoje i određena ograničenja pa zato i ne preciziraju na koji način će se riješiti postojećeg dizelskog ili benzinskog automobila, već samo obećavaju da će njihove električne verzije biti dostupne.

Također je važno jasno razlučiti što zapravo znači električni pogon. Njihove izjave se mogu  odnositi na potpuno električna vozila s baterijama i bez ikakvog drugog pogona, ali znamo da se može odnositi i na hibride koji mogu biti u raznim sustavima. Određeni snažni hibridi poput Toyote Prius imaju veliki kapacitet baterije te su sposobni dugo vremena raditi na električni pogon, ali imaju i jaki benzinski motor koji povremeno koriste.

Postoje i blagi hibridi koji su praktički konvencionalni automobili opremljeni malim električnim motorom koji omogućava privremeno isključivanje motora kada je automobil zaustavljen na semaforu a može koristiti i za poboljšanje ubrzanja.

Jedna vrsta plug in hibrida poput BMW i3, koji je i na fotografiji ovoga članka, imaju veliki kapacitet baterije i maleni benzinski motor, kod ovog modela automobila benzinski motor je onaj konstruiran za skuter pa djeluje kao generator i pogon za slučaj nužde.

Kako bi ispunili svoje obaveze, proizvođači automobila jednostavno mogu ponuditi blage hibride, zbog toga što su bitno jeftiniji za proizvodnju nego puni hibridi, ali ipak pružaju poboljšane perfomanse vožnje i potrošnje goriva. Pojavljivanjem modela Tesla 2012. godine, pokazalo se da električni automobili mogu biti efikasni kao i njihov benzinski ili dizelski ekvivalent, imali su visok kapacitet baterija, iako uz visoku cijenu. Od tada se značajno smanjio trošak litij ionskih baterija i poboljšana je tehnologija njihovog upravljanja, čime sama cijena takvih modela automobila postaje sve pristupačnija.

Ono što će bitno utjecati na odabir smjera proizvodnje automobila su i zakoni o onečišćenju koji se stalno mijenjaju i postavljaju sve više granice, pogotovo u Europi, a temelje se na prosječnoj razini onečišćenja ugljičnim dioksidom cijele flote proizvođača.

Sa obzirom da većina država koje su odredile datume za zabranu korištenja automobila na fosilna goriva u to ne ubrajaju hibride, još će puno vremena proći prije nego što benzinski i dizel automobilski pogoni u potpunosti nestanu sa naših prometnica i parkinga. Problem infrastrukture je za neki od budućih članaka.

Prethodni članci Usvojen godišnji izvještaj o poslovanju
Sljedeći članak Novosti pri plaćanju parkinga na Rivi
Ispiši
338

Ime:
Email:
Predmet:
Poruka:
x